U tijeku je restauracija baroknih orgulja u crkvi Sv. Terezije Avilske u Suhopolju, vrijednih 90.000 kuna. Orgulje u suhopoljskoj sakralnoj ljepotici prvo su dobile obnovu kućišta.
– Trenutno je kućište ogoljeno do originala, koje svojim izgledom podsjeća na imitaciju mramora. Obnovu izvodi ‘Obrt za restauriranje i dizajn Gilda’, pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Požegi. Očekivani završetak radova na kućištu bit će u studenom ove godine – radosno nam je rekao velečasni Pavle Filipović, upravitelj župe.
U Republici Hrvatskoj inače nema mnogo sakralnih objekata koji su nastali u relativno kratkom vremenskom periodu te postali potpuno opremljeni inventarom poput oltara, oslika i orgulja. Možda je najpoznatiji primjer gradnje barokne crkve i baroknih orgulja od 1750. do 1762. godine crkva Majke Božje Jeruzalemske u Trškom Vrhu kod Krapine.
ARISTOKRATSKI UTJECAJ
Vrlo slična stilska koincidencija dogodila se u kod nas, u Suhopolju u crkvi sv. Terezije Avilske, koja je građena u periodu od 1807. do 1816. godine u klasicističkom stilu na inicijativu grofa Ivana Nepomuka Jankovića od Pribera (1754. 1817.).
Prema Župnoj povjesnici, klasicistički inventar crkve pa tako i orgulje upućuju na zaključak da su orgulje naručene i postavljene ubrzo po dovršetku gradnje crkve, najvjerojatnije između 1830. i 1850. godine – pretpostavlja prof. Emin Armano, redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te pisac elaborata za obnovu orgulja u Suhopolju. Prof. Emin Armano donio je ovaj zaključak oslanjajući se na poznavanje mecenatskih običaja hrvatske vlastele u 19. stoljeću koja je naručivala umjetnine kod tada najboljih umjetnika i majstora, pa se može pretpostaviti da je tako učinio i grof Ivan Nepomuk Janković prilikom nabavke orgulja.
Ove orgulje, smještene ispred luka prostorije istočnog zvonika, svakako su dokaz aristokratskog utjecaja grofa Ivana Jankovića od Pribera na vjerski, glazbeni život i uopće estetski odgoj naroda koji je živio na njegovom posjedu.
PRIPREME ZA NATJEČAJ
Svakako, jedan od najpoznatijih graditelja orgulja u prvoj polovini 19. stoljeća, koji su radili na području istočne Hrvatske bio je Ferenc (Franjo) Focht iz Pečuha. Iako ne postoje arhivski podaci koji jasno navode ime graditelja, ono se može pretpostaviti. Neka konstruktivna rješenja orgulja u župnoj crkvi sv. Terezije Avilske vidljiva su i u Fochtovim orguljama u Vinkovcima, Viljevu i Donjem Miholjcu, pa se gradnja orgulja u Suhopolju može pripisati upravo tom graditelju. Kako prof. Armano navodi u elaboratu, najveća vrijednost suhopoljskih orgulja ogleda se u stilskoj usklađenosti sa crkvenim zdanjem i inventarom.
Ostvarenu vizualnu cjelovitost potencira i klasicistički koncipiran glazbeni ustroj orgulja kakav je postojao do pregradnje napravljene u 20. stoljeću.
– Čitavo kućište orgulja nije originalno, originalna je samo drvena konstrukcija, ono što se vidi izvana, kao i sam instrument, koji sačinjavaju originalne drvene cijevi, mjeh koji upuhuje zrak, manual i pedala – rekao je Pavle Filipović te dodao kako su pocinčane cijevi koje se trenutno vide na orguljama te crkvena zvona uzeli za oružje prije prvoga svjetskoga rata.
Ako govorimo o samome instrumentu, za njegovu obnovu gotov je samo elaborat o izradi, a u tijeku je priprema dokumentacija za natječaj Ministarstva.
– Trenutno skupljamo ponude majstora orguljara, a iznosi sežu do vrtoglavih 300-400 tisuća kuna, što je gotovo dva puta skuplje nego kupnja potpuno novih orgulja – istaknuo je velečasni P. Filipović te nam otkrio kako će obnova instrumenta ići u sklopu cjelokupne obnove župne crkve, u što ulazi i obnova pročelja te još nekih dijelova unutrašnjosti. Zato je važno dovršiti elaborate te pripremiti dokumentaciju za natječaj. Sa sigurnošću se može reći da orgulje u župnoj crkvi sv. Terezije Avilske u Suhopolju treba postupkom restauracije vratiti u izvorno stanje te tako potvrditi jedinstvo klasicističkog sakralnog prostora i klasicističkog liturgičkog instrumenta. (www.icv.hr, lmh, Foto: L. Martinko-Hock)